Mogu li (besplatni) alati za provjeru i prijevod teksta zamijeniti lektora i prevoditelja?

Živimo u informatičkom dobu u kojem aplikacije, programi (softveri), uređaji, strojevi i druga tehnološka postignuća i rješenja u velikoj mjeri zamjenjuju rad čovjeka. Ponekad više, ponekad manje uspješno.

Od mnogih čujem kako za provjeru ispravnosti teksta i za prijevod na drugi strani jezik koriste (velikim dijelom) besplatne alate dostupne na internetu. Koliko je to dobro, odlučila sam i sama provjeriti.

 

Provjera ispravnosti teksta na hrvatskom jeziku

Među alatima za provjeru ispravnosti teksta na hrvatskom jeziku ističu se dva: jedan koji možemo koristiti offline, dakle, kada smo izvan dostupnosti mreže, i drugi koji je dostupan na internetu.

Provjera ispravnosti teksta u Wordovom dokumentu (spell-checking) među najraširenijima je jer mnogi koriste upravo MS Word program za pisanje teksta. No, da bi u dokumentu bile označene one riječi koje nisu pravilno napisane, u postavkama mora biti namješten jezik hrvatski. Da bi sve radilo kako treba, (kupljena) verzija Microsoft Office paketa programa mora biti hrvatska.

Drugi vrlo popularan alat za provjeru ispravnosti teksta je tzv. Hašek koji se odnedavno “preselio” i preimenovao u stranicu Ispravi.me. Funkcionira na sličan način kao provjera ispravnosti teksta u Wordu, no dostupan je na mreži. Jednostavno kopirate tekst ili ga izravno upisujete u stranicu i zatražite provjeru ispravnosti.

 

Prednosti i nedostaci

Prednost ovih načina provjere ispravnosti teksta je u dostupnosti. Za provjeru ispravnosti teksta u Wordovom dokumentu ne moramo biti na mreži da bismo ga koristili, a alat nam podcrtava riječi istovremeno kako ih pišemo pa ispravke možemo učiniti odmah. Za korištenje stranice Ispravi.me dovoljno je spojiti se na mrežu.

Nedostatak ovih alata je u tome što nemaju kompletnu rječničku bazu pa će često biti podcrtane one riječi i oblici riječi koji su pravilno napisani, ali ih program ne prepoznaje. Drugi nedostatak je što alat promatra svaku riječ za sebe, ne stavlja ih u kontekst te će ponekad dopustiti pisanje neke riječi na mjestu gdje ne odgovara.

Pojasnimo: riječi poput naviše i najviše, sljedeći i slijedeći, djela i dijela pravilne su u oba oblika, no ne odgovaraju jednako svakom kontekstu jer nemaju ista niti slična značenja. U rečenici: Slijedeći put molim te razmisli., riječ slijedeći valja pisati kao sljedeći jer tada značenjski odgovara kontekstu, iako je i riječ slijedeći pravilno napisana, no ne odgovara kontekstu. Drugim riječima, u ovoj joj rečenici nije mjesto.

 

Dodatni alati

Želimo li provjeriti značenje neke riječi ili kako se pravilno piše, možemo to učiniti pretraživanjem rječničkih baza dostupnih na Hrvatskom jezičnom portalu, stranici rječnici.hr, u rječničkoj bazi Hrvatskog pravopisa na stranici pravopis.hr, u Hrvatskoj enciklopediji i Istarskoj enciklopediji, na Hrvatskom terminološkom portalu, na stranici Hrvatskog strukovnog nazivlja ili na Hrvatskom pravnom portalu, a ako želite provjeriti postoji li bolja hrvatska zamjena za koju stranu riječ, potražite na stranici Bolje je hrvatski (bolje.hr).

 

Prijevodi na strani jezik

Mnogi posežu za Googlovim prevoditeljem kada nešto (najčešće kratko) moraju prevesti na kakav strani jezik. Kako sve ima svoje prednosti i nedostatke, tako i Google prevoditelj – besplatni mrežni alat za prijevod teksta.

Google prevoditelj ima izuzetno bogatu rječničku bazu na mnogim stranim jezicima, no nedostatak je što ni on, kao ni prethodno spomenuti alati, ne prepoznaje kontekst, već (uglavnom) promatra riječi kao pojedinačne jedinice i tako ih prevodi. Možemo to primijetiti kada primjerice s engleskog prevodimo na hrvatski: mnoge će riječi biti u infinitivu ili nominativu jer alat ne prepoznaje primjerice vrijeme, lice, padež. Zašto je tomu tako?

Razliku među jezicima možemo uočiti već na padežima. Neki jezici imaju više, a drugi manje padeža od hrvatskog. Zatim, tu su članovi koje hrvatski jezik ne poznaje, ali talijanski i njemački poznaju. Sve to utječe na pravilan prijevod teksta. Posebno moramo istaknuti fraze koje obično imaju preneseno značenje. Doslovni prijevod svake riječi koja čini frazu vrlo često narušava značenje fraze, a može i djelovati komično.

Grammarly je aplikacija za provjeru ispravnosti teksta na engleskom jeziku koju je moguće instalirati u internetski preglednik te ona provjerava ispravnost teksta gdje god ga na internetskim stranicama upisivali. Ono što bi korisnika moglo smetati je to što kada tekst piše na kojem drugom, primjerice hrvatskom, jeziku aplikacija će podcrtati sve riječi koje ne prepoznaje kao engleske.

 

Zaključak

I dok je svaka provjera ispravnosti teksta bolja od nikakve, zaključak je da ovi i slični alati ne mogu (u potpunosti) zamijeniti stručno znanje lektora i prevoditelja. Čak i uz korištenje ovih alata mogu se dogoditi velike leksičke pogreške koje mogu narušiti razumijevanje teksta. Dobro ih je koristiti kako bi se smanjio broj tipfelera ili nedostatak slova u riječima, no nažalost alati neće uvijek prepoznati pogreške koje se odnose na ije/je, č/ć, jezične promjene i slično, a naročito neće uzeti u obzir kontekst koji je izuzetno bitan kako kod ispravka, tako i kod prijevoda teksta.

 


Upravo ste shvatili da vaši tekstovi trebaju lekturu? Dobro bi vam došlo i uredništvo vaših publikacija?

Javite nam se – zatražite ponudu.


 

Podijeli na društvenim mrežama
0