Dijalektizmi, kolokvijalizmi, žargonizmi i drugi -izmi

Od kad sam na fakultetu imala kolegij Dijalektologija, zaljubila sam se u proučavanje govora. Kada dođem u neki drugi kraj ili susretnem osobu iz nekog drugog mjesta, naćulim uši kako bih čula sve one male razlike koje čine razliku, one razlike koje nas međusobno razlikuju, one razlike koje nas čine jedinstvenima.

Svaki govor je jedinstven, počevši od govora pojedinca (jer svatko izgovara riječi na svoj način). O broju mjesnih govora u hrvatskom jeziku možemo tek nagađati. Dijalektolozi redovito popisuju i klasificiraju pojedini govor, no kako ga popišu, on se već mijenja.

Jezik je, vjerovali ili ne, živ. Živ je zato što smo mi, njegovi govornici, živi. Mijenjamo se pa se i jezik s nama mijenja – stari, obnavlja, dobiva nove riječi, posuđuje iz drugih jezika,… Ovu pojavu zovemo raslojavanjem jezika. Jezik se tako raslojava po vremenu, prostoru, stilu. U ovom ćemo se tekstu osvrnuti samo na neke jezične skupine.

 

Dijalektizmi

Hrvatski jezik nije samo standardni književni jezik, već obuhvaća i narječja, dijalekte te mjesne i supstandardne govore. Sastoji se od tri narječja: čakavskog, štokavskog i kajkavskog. Čakavski prevladava u Istri, Hrvatskom primorju te Dalmaciji. Štokavski prevladava u istočnoj Hrvatskoj (Slavonija, Baranja) te Dubrovniku, dok je kajkavski najviše zastupljen u sjevernoj Hrvatskoj (Međimurje, Zagreb). No, gotovo unutar svakog područja na kojem prevladava jedno narječje, nalazi se oaza drugog. Riječi koje su svojstvene jednom čitavom narječju nazivamo dijalektizmima.

Svako narječje sastoji se od većeg broja dijalekata pa tako primjerice unutar čakavskog narječja razlikujemo šest dijalekata (buzetski, jugozapadni istarski, sjevernočakavski, srednjočakavski, južnočakavski i lastovski). Kajkavski se sastoji od čak 15 dijalekata (prema Miji Lončariću), a štokavski od 11. Unutar svakog dijalekta razlikujemo mjesne govore.

Riječi koje su svojstvene području većem od mjesnog govora i manjem od narječja nazivamo regionalizmima, a riječi koje su svojstvene jednom mjesnom govoru lokalizmima.

 

Kolokvijalizmi i žargonizmi

Podjele unutar leksika možemo promatrati i na temelju različitih funkcionalnih stilova i podstilova. U hrvatskom jeziku tako razlikujemo pet stilova:

  1. književno-umjetnički;
  2. publicistički (novinarski);
  3. znanstveni;
  4. administrativni;
  5. razgovorni.

Pojedini stil obilježen je posebnim skupinama leksema koji su samo ili većinom njemu svojstveni. Tako su književno-umjetničkom stilu svojstveni poetizmi (riječi karakteristične za pjesnički podstil), a razgovornom stilu kolokvijalizmi, žargonizmi i vulgarizmi (riječi koje nisu prikladne pristojnom izražavanju).

Kolokvijalizmi su riječi i oblici koji spontano nastaju, nerijetko ne prate gramatička i pravopisna odnosno pravogovorna pravila, primjerice: burazer, vešmašina, pasoš i sl.

Žargonizmi su riječi svojstvene pojedinim društvenim skupinama, primjerice: cimnuti – nazvati; preša – pritisak; kratka – čašica žestice ili kratka kava; digitalac – digitalni fotoaparat.

Vrlo bogat rječnik žargonizama pronaći ćete na stranici Žargonaut. Pokretači projekta Žargonaut jezičari su i iskusni prevoditelji koji su uvidjeli potrebu za rječnikom hrvatskog žargona u svakodnevnom radu. I vi možete obogatiti rječničku građu ovog projekta riječima koje su svojstvene vašoj društvenoj skupini.

 

FOTO: www.freepik.com