Idemo li knjigovođi ili knjigovotkinji?

Kada nam ženska osoba vodi poslovne knjige, idemo li knjigovođi ili knjigovotkinji? Što je pravilno i kada?

Posljednjih godina izuzetno se naglašava rodna ravnopravnost kako u praksi, tako i u jeziku. U obraćanju često čujemo drage dame i gospodo ili poštovane iznajmljivačice i iznajmljivači i sl. Nema u tome ničeg lošeg, osim kada pretjeramo, najčešće iz neznanja.

U hrvatskom jeziku muški rod funkcionira kao spolno neutralan, odnosno pokriva oba roda, i muški i ženski, dok ženski rod pokriva samo ženski, ali ne i muški rod. S jezikoslovnog stajališta, dakle, nema nikakve potrebe naglašavati muški i ženski rod kako u imenicama, tako i u zamjenicama, pridjevima i glagolskim pridjevima osim u slučajevima kada je važno naglasiti razliku, odnosno da je vršitelj radnje žena, a ne muškarac.

Primjerice:

Idem frizeru. – naglašavamo da idemo u frizersku radnju, da nam netko napravi frizuru, a ne, primjerice, u krojačku radnju po novo odijelo.

Idem frizerki. – naglašavamo da idemo ženskoj osobi koja se bavi šišanjem i izradom frizura, a ne muškoj osobi.

Dakle, kada biramo hoćemo li upotrijebiti muškog ili ženskog vršitelja radnje, postavimo si pitanje odnosa.

O ženskim i muškim mocijskim parnjacima pisala je Eugenija Barić još 1980. godine, a mnogi je jezikoslovci i danas citiraju (članak: ŽENSKI MOCIJSKI PARNJAK KAO FUNKCIONALNA KOMUNIKACIJSKA KATEGORIJA). Također, jako dobro objašnjenje daje Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u članku Jutarnjeg lista.

 

P. S. Nerijetko griješimo i kada kažemo da idemo *kod knjigovođe. Prijedlog kod izriče ‘da se što nalazi u blizini koga ili čega’ pa je pravilno reći da ćemo čekati kod zgrade, ali da ćemo ići k prijateljici. Uz glagole kretanja, dakle, valja koristiti prijedloge k/ka.


Piše: Marijeta Matijaš, prof., lektorica, autorica Malog jezičnog savjetnika za bolju poslovnu komunikaciju

Fotografija: Pixabay


 

Podijeli na društvenim mrežama
0