Kako pravilno bilježiti vrijeme?

Sat možemo zapisati na više načina. U praksi se sat piše samo brojkama, no razlika je u pravopisnim znacima koje možemo koristiti za razdjeljivanje sata od minute i minute od sekunde.

U odnosu na engleski način računanja vremena prema kojem razlikujemo prijepodne (AM) i poslijepodne (PM), u Hrvatskoj poznajemo samo 24-satni prikaz pa ćemo tako sat u prijepodnevnom terminu pisati jednom znamenkom, izuzev 10, 11 i 12 sati, a u poslijepodnevnom terminu s dvije znamenke. Iznimno, sat u prijepodnevnom terminu možemo pisati s dvije znamenke od kojih je prva nula u digitalnom zapisu kada je nužno popuniti bjelinu prije prve znamenke.

Hrvatski pravopis u izdanju Matice hrvatske propisuje samo dvotočku kao znak za odjeljivanje sata od minute i minute od sekunde. Pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje prednost daje također dvotočki, ali dopušta i pisanje točke. Hrvatski pravopis autora Babića, Finke i Moguša iz 1996. (do sada jedini službeni pravopis) ne donosi pravilo za pisanje sata.

Sat možemo zapisati na sljedeće načine:
20.00 sati/20.00 h/20 sati/20:00 sati/20:00 h

Iako se nekada sat od minute odjeljivao zarezom, današnji pravopisi to ne propisuju zato što je zarez kao pravopisni znak
dobio novu funkciju – postao je decimalni zarez i zamijenio je decimalnu točku. Stoga, pisanje *20,30 sati nije pravilno.

Kod pisanja imenice sat/sati ili kratice h valja upozoriti na sljedeće: imenica sat/sati i kratica h odvajaju se od zadnje znamenke tako da je među njima bjelina. Nepravilno je pisati *20.30sati ili *20.30h. Valja pisati 20.30 sati ili 20.30 h.

Dodajmo i to da imenicu sat valja sklanjati i prilagoditi broju pa tako nije pravilno pisati *21 sati, već 21 sat odnosno 22 sata, 23 sata, 15 sati i sl.

Problema ima i u čitanju. Kada uz sat pišemo i minute, vrijeme valja čitati primjerice ovako: dvadeset sati i trideset minuta (20.30 sati) ili pet sati i pet minuta ili pet i pet (5:05). Ovo potonje nije pravilno čitati *pet nula pet.

Više informacija potražite u Malom jezičnom savjetniku za bolju poslovnu komunikaciju.


Piše: Marijeta Matijaš, prof., lektorica, autorica Malog jezičnog savjetnika za bolju poslovnu komunikaciju

Fotografija: Pixabay

Podijeli na društvenim mrežama
0