Izricanje uzroka i zašto

Zašto

Prije nekoliko godina upoznala sam se s odličnom tehnikom razmišljanja primjenjivom kako u poslovanju, tako i u životu. Start with why TEDx talk Simona Sineka otvorilo mi je oči u mnogim situacijama i promijenilo način razmišljanja.

Odličan video trenerice Liz Scully How to achieve your goals na koji sam naišla prije nekoliko godina također se temelji na (uzastopnom) postavljanju pitanja zašto dok god naš um više nema izlika i konačno otkrije pravi razlog zašto nešto odugovlačimo učiniti.

Na NLP treningu koji sam pohađala 2016. godine, pitanje zašto bilo nam je “zabranjeno”, barem veći dio treninga. Razlog tome je što se često osjećamo napadnutima ili ugroženima kada nam netko postavi to pitanje, a onda se “zatvorimo” i ne izrečemo pravi razlog. Bolje je, kaže trenerica Vanja Prvulović, koristiti pitanje kako to da…

Hrvati i zašto

Ne mogu ne primijetiti da Hrvati imaju “problema” sa zašto i odgovorima na to pitanje. Postavimo li pitanje zašto djetetu, primjerice u kontekstu zašto si to napravio, vrlo je vjerojatno da će odgovoriti zato jer jesam i opet nećemo znati točan razlog.

I dok ćemo djetetu progledati kroz prste, odrasli bi trebali znati zašto nešto rade, barem toga biti svjesni, a požele li to i izreći, evo (jezičnog) savjeta kako to učiniti na pravilan način.

Izricanje uzroka

Želimo li iskazati uzrok čega, možemo to učiniti prijedlozima zato što ili jer ili zbog. Konstrukcije *zato jer i *iz razloga što nisu pravilne. U prvom slučaju riječ je o dvojnom izricanju uzroka, a u drugome stavljanje u uzročnu funkciju riječ koja nema s time izravnu vezu.

Zbog i radi

Zbog i radi dva su prijedloga koja koristimo u svrhu pojašnjenja zašto je to tako. Prijedlog zbog koristi se kada izričemo uzrok nečega, a radi kada izričemo namjeru.
Pr. Razgovarat ćemo radi povećanja plaće. (značenje: Razgovarat ćemo s namjerom da dogovorimo povećanje plaće.)
Pr. Sastanak je sazvan zbog njega. (značenje: On je uzrok/razlog sazivanja sastanka.)

FOTO: www.leaders.economicblogs.org